Disionáriu ida ne’ebé halo hahú hosi definisaun liafuan oioin sira – dezde lalehan (“fatin ne’ebé mosu loron”), violénsia (“parte aat dame nian”) – esplikasaun sira ne’ebé fó ba labarik sira tuir Javier Naranjo, eskritór ida ne’ebé halibur signifikadu sira fó ba vokábulu sira hosi labarik-mane no labarik-feto kolombianu sira no halo leitór sira ninia laran-monu.

Ana Milena Hurtado, iha de’it tinan lima, fiar katak definisaun Maromak nian maka “domin ida ne’ebé iha fuuk naruk no iha kbiit” no, ba Alejandro Tobón, tinan hitu, laran-moras signifika “so’e fatuk ba belun sira”. Luisa Pates, ho tinan hitu, hatete katak seksu maka “ema na’in ida ne’ebé maka rei iha ema ida ninia leten” no, tuir Jorge Armando, tinan hitu mós, tempu signifika katak “buat ida liu hodi hanoin”.
Ne’e hanesan ezemplu balun hosi labarik sira ninia kakutak moos ne’ebé halo livru “Uma Fitun sira nian: Universu ne’ebé konta hosi labarik sira” hanesan susesu ida.
Iha entrevista ba BBC, Naranjo subliña katak labarik sira iha “hanoin ida oinseluk, iha forma seluk hodi hatene mundu, forma seluk hodi moris iha realidade no fó hanoin ita ba ita buat balun ne’ebé ita haluha”, ne’ebé sei tulun esplika ezaltasaun maka’as ne’ebé mosu iha disionáriu ne’e.
Definisaun sira ne’ebé halibur besik 500 ba totál ida liafuan oioin hamutuk 133 no reunidu durante períudu ida “tinan ualu no tinan sanulu” bainhira eskritór servisu hanesan profesór iha eskola rurál oioin iha Estadu Antiokia nian, iha leste Kolómbia nian.
“Iha aula sira kriasaun literáriu nian ami halo jogu liafuan sira nian, ami inveta istória sira. No prínsipiu livru nian maka ezersísiu sira ne’ebé ami halo”, autór konta no hatete katak iha ideia hafoin husu ba alunu sira definisaun saida maka labarik ida iha selebrasaun sira Loron Labarik nian.
“Ha’u hanoin definisaun ida: labarik ida hanesan belun ida ne’ebé iha fuuk badak, la hemu rum no ba toba sedu. Ha’u adora tebes, hanesan perfeitu mai ha’u”, nia fó hanoin ba BBC, hatete katak nune’e maka hahú projetu no katak liafuan sira ne’e hili hosi nia no hosi alunu sira.
Ba publikasaun livru nian, Naranjo hadi’a de’it pontuasaun no ortografia, garanti katak la hasai liafuan ruma tanba “kestaun ideolójika sira”.
Nune’e esplika katak definisaun sira sei mantén konstrusaun gramátika partikulár sira labarik nian, hanesan mós ninia forma inosente hodi esplika mundu ida ne’ebé igreja hanesan “fatin ida ne’ebé ema ida sei perdoa Maromak” no solidaun hanesan “laran-kraik ida ne’ebé dalaruma mosu iha ema sira”.
Rezultadu hosi fa’an obra ne’e ajuda daudaun hodi selu atividade sira iha biblioteka ne’ebé eskritór ne’e diriji, kontinua insentiva labarik sira hodi iha nafatin imajinasaun. Nune’e mós, livru inspira ona obra sira hanesan iha Méxiku no iha Venezuela.